• Hrvatski
  • Slovenščina
  • 0 - 0,00Kn

    Nema proizvoda u košarici

    Čempres

    180,00Kn300,00Kn

    Očisti

    Način plaćanja: pouzećem

    Dostava: GLS/InTime

    Opis

    Čempres je biljka iz roda Cupressus i pripada porodici čempresovki (lat. Cupressaceae).

    Zimzeleno drveće ili veliki grmovi, narastu  5–40 m visine.

    Čempresov korijenov sustav je vrlo razgranat, razveden te prodire i razvija se do 2 m dubine u potrazi za hranjivim tvarima. Korijen je prilagodljiv terenu, ali ipak kod sadnje treba uzeti u obzir da je ovoj biljci potreban prostor za njezin dugogodišnji rast.

    Deblo nije razgranato, raste uspravno i ravno.

    Kora je tanka i smeđe-crvenkaste boje tamnijih nijansi. Kod starijih stabala kora postaje svijetlo siva i vidljiva su mjesta koja su uzdužno izbrazdana i to su područja gdje kora puca u obliku plosnatih ljuski.

    Mnoge su vrste prilagođene šumskim požarima, držeći sjeme dugi niz godina u zatvorenim češerima sve dok roditeljska stabla ne stradaju u požaru; sjeme se zatim pušta da kolonizira golo, izgorjelo tlo. U ostalih vrsta, češeri se otvaraju u zrelosti da bi oslobodili sjeme.

    Prema vanjskom izgledu razlikujemo dva oblika običnog čempresa: piramidalni ili stupasti čempres (Cupressus sempervirens pyramidalis), usko piramidalne krošnje, uspravljenih i priljubljenih grana (u narodu poznat kao ‘muški’ čempres), te široki čempres (Cupressus sempervirens horizontalis), široke, kupaste krošnje, vodoravno raspoređenih grana (u narodu zvan ‘ženski’ čempres).

    Jedan je kut neba bio vedar i obasjan mjesečinom. Čempresi su stršali šutljivi i smireni njišući jošte vrhovima…, piše Vladimir Nazor u svojoj priči Otac, u kojoj čempresi izranjaju poput kakve arhetipske slike urezane u obzor.

    Čempresi rastu duž cijele naše obale pa i duboko u zaleđu. To je obični ili medi­teranski čempres, Cupressus sempervirens L. Izrazito je dugovječan; za­bi­lježeni su primjerci koji su dosegli starost od par tisuća godina, mada čempres uglavnom živi par stoljeća.

    Mnogi su ga narodi sadili oko hramova i smatrali svetim stablom. Feničani i Egipćani cijenili su ga kao vječno drvo koje ne trune, a u vodi postaje sve tvrđe. Zato su od njega gradili sarkofage, brodove, vrata hramova i kipove božanstava.

    U grčkoj i rimskoj tradiciji povezan je s božanstvima podze­mlja (Hadom i Plutonom) i obno­vom života jer svojim trajnim zimzele­nim lišćem i nepokvarljivim drvetom evocira besmrtnost. Otud se često nalazi na grobljima, ali i smatra tužnim drvetom. Svoje latinsko ime Cupressus duguje mladiću Kiparisu, Heraklovom potomku, kome je Apolon dao pripitomljenu srnu da mu pravi društvo. Dogodilo se da ju je Kiparis nesretnim slučajem ubio kopljem. Tužni je Kiparis molio Apolona neka pusti da mu suze zauvijek teku, a Apolon ga je pre­tvorio u čempres čiji sok na kori drveta podsjeća na suze.

    Dodatne informacije

    Težina 15 kg
    Varijacija

    Cupressus arizonica Fastiagata, Cupressus sempervirens 'Pyramidalis'

    Visina

    , ,